HOME
ZEMLJOPIS
POVIJEST
TURIZAM
GALERIJA
UDRUGA
FAUST
VRANČIĆ
ART
LINKOVI
|
|
|
|
Rođen je godine 1551. u Šibeniku. Početno humanističko obrazovanje stječe u Požunu kod strica Antuna Vrančića, uglednog diplomata, humanista, nadbiskupa ostrogonskog i primasa Ugarske, a zatim u Padovi studira filozofiju i pravo. Godine 1575. primljen je u članstvo hrvatske bratovštine sv. Jerolima u Rimu. Postavši tajnikom kralja Rudolfa II. Godine 1579, Vrančić započinje temeljitije studirati prirodne znanosti i tehniku. |
|
|
Od 1594. do 1598. boravi u Dalmaciji i Italiji, bavi se komparativnom leksikom i tiska glasoviti petojezični rječnik (Venecija, 1595). Godine 1598. Vrančić od Rudolfa II. dobiva naslov Čanadskog biskupa i obavlja dužnosti kraljevog savjetnika za Mađarsku i Transilvaniju do 1605, kad napušta dvor i ulazi u red sv. Pavla, tzv. barnabita u Rimu. Vrativši se u Rim, istražuje konstrukcije strojeva i arhitektonskih problema, a preko barnabita Giovannija Ambrogia Mazente upoznaje tehničke crteže Leonarda da Vincija. |
|
|
|
U Veneciji je 1595. tiskao i danas iznimno zanimljivo djelo "Machinae novae" (Novi strojevi), u kojem se nalazi 49 skica i projekata s prikazom 56 tehničkih izuma, projekata i konstrukcija (mostovi, iskorištavanje vodotokova kao pogonskog sredstva, "homo volans"...), koji su iznimnom crtačkom vještinom izvedeni u bakropisima velikog formata. Po tome je ta knjiga vjerojatno jedna od najljepših hrvatskih knjiga svoga vremena. |
|
|
Crteže slijedi stotinjak stranica teksta (u prvom izdanju na latinskom i talijanskom, a u novijim izdanjima i prevedeno na španjolski, njemački i francuski jezik). U tom se osobitom djelu pokazuje sva širina njegovih znanja i renesansnih interesa. Osnovna značajka Vrančićevih tehničkih konstrukcija i tehničkih rješenja jesu jednostavnost i jasnoća zamisli te njihovo praktično prikazivanje.
______ |
|
|
|
Prvotno zamišljena u glavi genijalnoga Leonardo da Vincija ideja spuštanja čovjeka padobranom izazvala je malo pažnje sve do 1595. godine. Faust Vrančić, sačinio je skicu čovjeka koji skače sa tornja. Iako kvadratni padobran dosta gruba oblika, tu su prisutni svi osnovni dijelovi padobrana: kupola, noseći konopci i sistem veza.
Napisi govore da je skok i uistinu učinjen, a sam događaj naveden je u knjizi engleskog biskupa Johna Willkinsa, tajnika Royal Society u Londonu, samo 30 godina nakon skoka. Naslov te knjige je "Mathematical Magic of the Wonders that may be Performed by Mechanical Geometry, part I: Concerning Mechanical Powers Motion, part II, Deadloss or Mechanical Motions", a izdana je u Londonu 1648. |
|
Na zanimanje Vrančića za mehaniku i tehniku svakako su utjecala brojna, njemu pristupačna djela ranijih konstruktora i izumitelja vojnih naprava, uređaja, brodova, automata i instrumenata kao poznavanje brojnih zamisli i preteča mehanizama i strojeva (medu njima i onih Leonarda da Vincija). Isto tako se i družio sa suvremenicima i autorima brojnih konstrukcija. U svom kapitalnom djelu "Machinae novae" Vrančić na više mjesta spominje, gdje je i od koga saznao nešto o pojedinim opisanim ili sličnim konstrukcijama. |
|
|
Uz to, vrlo važno djelo, svojim je leksikografskim radom takoder obilježio svoje vrijeme na najbolji način, sastavivši i objavivši iste godine (1595) prvi samostalni, tiskom objavljeni rječnik u Hrvata, i to petojezični: Dictionarivm quinque nobilissimarvm Evropae lingvarvm (rječnik pet najuglednijih jezika Europe - jezici koje je uvrstio su latinski, talijanski, njemački, hrvatski (dalmaticae) i mađarski). Jezici koje je i sam poznavao su komunikacijski živjeli na podrucju ondašnje Hrvatske. Premda su mu za taj rad na raspolaganju bili mnogi uzori (prije svega Calepinusov rječnik iz 1590), djelo donosi oko 5000 natuknica za svaki jezik, pa je već stoga za hrvatski jezik znatan prinos najstarijem nazivlju mnogih znanstvenih područja. |
|
Građa koja je u njemu obrađena jezično je pretežito čakavska i premda postoji određena otvorenost prema štokavštini, time on ne iskazuje neki sustavni pogled na zajednički jezik, nego odražava samo njegovu osobnu naobraženost i čitateljsku praksu. Svakako, živeći izvan domovine, to mu nije bilo jednostavno. I sam je o tome pisao u jednom djelu objavljenom u Rimu 1660. na hrvatskom: "Teško mi je ovo pisati jer sam, kao što znaš, bio odvojen od svoje domovine kao malo dijete i nisam se nakon toga miješao s ljudima koji su govorili moj jezik. Uz to, jezik koji se danas koristi u mojoj domovini je u mnogome pod talijanskim utjecajem, tako da je za mene teško pronaći prave hrvatske riječi." U rječniku nema gramatičkih napomena, fraza ni sinonima. Rječnik je objavljen u šest izdanja, od kojih su tri bila izvan Hrvatske (u Mlecima, Pragu i Požunu), što takoder svjedoći o njegovoj vrijednosti. S tim je djelom hrvatska leksikografija zauzela ozbiljno mjesto u europskim okvirima i taj je rječnik prvi u nizu mnogih koji ga slijede. Po tome ga treba smatrati programom borbe za upotrebu materinjeg jezika.
|
|
|
|